dijamantni dvorac
24.12.2011., subota
Sretan Božić!
 |
02.12.2011., petak
Hoću li, Gospode, i ja u raj?
|
Hoću li, Gospode, i ja u raj? Želim, al' sve se bojim. Jer tamo će biti slava i sjaj a ja na niskom stojim. Već ako imaš gdjekoji kutić i to je mnogo za me. Stisnut ću tamo se suhi k'o prutić Usko je moje rame. Nikomu neću praviti sjene bez buke bi to bilo. Gospode, ne zaboravi mene ako to ti je milo. Ako Ti nije milo prisuće takova odrpanca, Pusti, da bar na vratima kuće Čekam kod Tvojeg znanca. Da ga zamolim, da se za me moli. Ako se ni to ne da, Ja ću svejedno čekati doli, Već i poradi reda. Pa kada uđu kojim je dato, i mjesta biti neće: Nebo je malo, al' ništa zato... Srce je tvoje veće... Fra Bonaventura Duda |
30.10.2011., nedjelja
Zašto ne valja dizati kredite
|
Problem je u tzv. ‘kumulativnoj kamati’: Zamislite državu sa milijun poslovno sposobnih stanovnika. Svi oni će uzeti kredit od 1000 kn na godinu dana (uz 10% kamate) te će ga morati otplatiti 1100 kn. Nakon godinu dana oni moraju ukupno vratiti 1100 milijuna kuna kredita. Banka je zaradila 100 milijuna. Svi imaju 100 kuna manje nego na početku. Zbog toga možemo očekivati da će uzeti ponovno kredit ali ovaj put 1100 kuna. Sa 100 kuna poravnavaju gubitak i imaju 1000 kuna kredita. Međutim, sada moraju vratiti 1210 kuna. Nakon 2 godine svi imaju 210 kuna manje nego što su imali na početku. Banka je zaradila dodatnih 110 milijuna kuna tj. ukupno 210 milijuna kuna. Ponovnim uzimanjem sve većeg kredita se ciklus ponavlja uz još veći gubitak novca, odnosno vi ste u sve većem dugu, a nemate više novca. Da bi ste imali istu količinu novca morate ulaziti u sve veće dugove. Na makroekonomskoj razini događa se ista stvar, ako novac koji centralna banka pušta u opticaj (posuđuje poslovnim bankama) prije nije postojao (nije bio u opticaju), jasno je da nema novca niti za kamate koje se obračunavaju na njega. U monetarnom modelu bez nekreditne emisije, bilo kakva kamata ne može se vratiti. Taj novac ne postoji, postojati će samo ako se digne novi kredit da se s njime plate kamate, ali se sada ne može vratiti niti glavnica, niti kamata na novi kredit, zato je nužna posljedica takvog modela kreditna kriza (nemogućnost otplate duga). Radi sve većeg opterećenja novca u opticaju dugom i visokih poreza, u EU dolazi do porasta cijena proizvoda i usluga (pada vrijednosti valute), kojeg ne prati istovremeni porast plaća. Uvođenjem Eura, stanje se samo pogoršava, a primjeri svih zemalja EU koje su prihvatile Euro pokazuju nam da je uvođenjem Eura došlo i do istovremenog pada kupovne moći. Sa protokom vremena razlika između duga i ukupne novčane mase biti će sve veća i čeka nas uspostava dužničkog ropstva i razvlaštenje države i njezinih stanovnika od kapitala koji će sa vremenom postati vlasništvo banaka u stranom vlasništvu. Iza tih banka kriju se neformalne strukture moći koje za cilj imaju porobljavanje čovječanstva i uspostavu globalne diktature. Sve veća centralizacija moći i postupno pretvaranje Europske unije iz ‘ekonomske zajednice’ u federalnu državu, korak je ka ostvarenju njihovog cilja i jedini način na koji im se možemo oduprijeti je izaći na referendum i jasno reći NE! http://zelenapolitika.wordpress.com/ |
19.10.2011., srijeda
Bjelorusija
Napisat ću nešto o jednoj od meni najdražih stranih zemalja. Radi se o Bjelorusiji. To je za nas daleka, manje poznata, pomalo i egzotična zemlja. Ja sam zavolio Bjelorusiju zbog jednog mog hobija. Tamo sam upoznao curu pod imenom Julia koja je predivna, pametna, duhovita studentica ekonomije i engleskog jezika. Ona je glavni razlog, zbog kojeg sam zavolio Bjelorusiju i zašto sam počeo proučavati tu zemlju.  ZEMLJOPIS: Bjelorusija je ravna kao Slavonija, nema nijednu planinu, najviši vrh iznosi oko 350 m! Oko četiri puta je veća od Hrvatske, a ima oko dva puta više stanovnika, gustoća naseljenosti je manje nego kod nas. U krajoliku predvladavaju polja, šume i jezera. Imaju jednu od najvećih prašuma u Europi, koja je ujedno i nacionalni park pod zaštitom UNESCO-a i u kojoj ima jako puno šumskih životinja, od kojih se ističu europski bizon, njihov ponos i simbol, vukovi, medvjedi, jeleni itd. Imaju jako puno jezera, čak oko 10 000! To je jako puno. Za usporedbu Hrvatska ima 1 000 otoka, što je jako puno, a oni imaju 10 puta više jezera, koja su uglavnom mala jezera. Na granici s Ukrajinom nalazi se velika močvara, jedna od najvećih močvara u Europi. Njihove najveće rijeke su Dnjepar i Berezina, koja teče samo u Bjelorusiji i poznata je po bitkama s Napoleonom i u Drugom svjetskom ratu. Klima je kao kod nas u Lici. Ljeta su kao kod, ali kraće traju, a zime su hladne, sa snijegom bar od prosinca do ožujka. Temperatura je zimi oko -10C.  POVIJEST: Bjelorusija je puno propatila. Imali smo i mi tešku povijest, ali oni još težu. Bjelorusijom su dugi niz godina vladali Poljaci, Litvanci i Rusi. Njima nije bilo jako stalo do razvoja Bjelorusije, nego su je uglavnom iskorištavali. Na prostoru Bjelorusije bili su brojni ratovi. Glavni grad Minsk bio je razoren bar 5-6 puta. U Drugom svjetskom ratu poginula je gotovo polovica svih stanovnika, jer su se tu vodile žestoke borbe između Nijemaca i Sovjeta. Prije Drugog svjetskog rata, u Bjelorusiji je bilo oko 40% Židova, a sada ima samo 1%! Ili su ubijeni ili su se odselili.  POLITIKA: Bjelorusijom vlada predsjednik Aleksandar Lukašenko. Prije njega, bilo je prijelazno komunističko vodstvo. On je izabran na izborima kao mladi, perpektivni političar, koji je obećao da će zemlju izvesti iz krize. Napravio je i dobrih poteza u gospodarstvu, zanimljiv je podatak da je nezaposlenost jako malo, samo oko 2%, jer imaju velika državna poduzeća, koja zapošljavaju jako puno ljudi, slično kao i kod nas prije 1991. Lukašenko se ponaša kao diktator, pobijedio je još nekoliko puta na namještenim izborima, uveo je cenzuru, promijenio zakone njemu u korist, progoni oporbu, izolirao je zemlju, zabranio prosvjede i štrajkove. Bilo je puno prosvjeda protiv njega, koje je policija nasilno ugušila, bilo je i mrtvih u prosvjedima, a prosvjednici su zatvarani pa je narod privremeno odustao od prosvjeda . Bjelorusija ne vodi pregovore prema pristupanju u Europsku Uniju ni NATO. Ima dobre odnose s Rusijom, od koje uvozi puno toga, ali i u koju izvozi svoje proizvode, što im je jako važno, jer je Rusija jako veliko tržište.  SIMBOLI BJELORUSIJE: Bjelorusija je poznata po lijepim ženama, otprilike kao i Hrvatska. Bjeloruskinje su prilično zgodne, slatke, ne razlikuju se puno od Hrvatica po izgledu, osim što su malo svijetlije puti, imaju malo drugačiji izraz lica, slobodnije su u oblačenju pa češće nose suknje, haljine i štikle, a zimi gotovo svaka ima bundu, jer je prilično hladno. Simboli Bjelorusije su i: hokej, balet, traktori, polja lana. Hokej je jako populan, imaju nove velike dvorane za hokej. Balet iz Minska je prije par godina proglašen najboljim na svijetu. Traktor im je jedan od glavnih izvoznih proizvoda, prodaje se i kod nas. Hrvatske šume su prije par godina kupile puno tih traktora. Jako puno Židova odselilo se iz Bjelorusije. Mnogi od njih i njihovih potomaka postali su ugledni ponajviše u Izraelu i SAD-u. Tako bjelorusko podrijeklo imaju nekoliko izraelskih predsjednika uključujući i prvog predsjednika i sadašnjeg. Iz Bjelorusije potječe i bivši izraelski šef tajne službe i njihov najveći jezikoslovac, koji je preporodio hebrejski jezik. Od poznatih Amerikanaca, bjelorusko porijeklo imaju: Kirk i Michael Douglas, Larry King, Lisa Kudrow, Isaac Asimov, Yehudi Menuhin, Ralph Lauren i dr.  KULTURA: Najpoznatiji bjeloruski Židov je slikar Marc Chagall, jedan od najpoznatijih slikara 20. stoljeća. U svom rodnom gradu Vitebsku vodio je umjetničku školu, na kojoj su radili i drugi poznati slikari: Kazimir Maljevič, El Lisicki i Haim Sutin. Jedan od najpoznatijih modernih bjeloruskih bendova je Lyapis Trubetskoy, poznati su po odličnim video-spotovima, koji su dobili brojne nagrade. Po mom mišljenu, sviraju slično kao Hladno pivo donekle.  ŠPORT: Najpopularniji sport je hokej na ledu pa nogomet. Veće su uspjehe postigli u pojedinačnim sportovima nego u momčadskim. Na Olimpijskim igrama obično osvajaju medalje u atletici, veslanju, streljaštvu, gimnastici, biciklizmu, hrvanju. Njihov najbolji nogometni klub je BATE Borisov, a prije je to bio Dinamo Minsk. BATE Borisov je u zadnjih 5 godina, više puta nastupio u Ligi prvaka, a ove godine je u skupini s Barcelonom i Milanom. Najbolji nogometaš koji je potekao iz tog kluba je Alexandar Hleb, koji je igrao i u Barceloni i Arsenalu. Ima dosta Bjelorusa, koji su ostvarili impresivnu sportsku karijeru kao što su: Vitalij Šerbo (najbolji svjetski gimnastičar svih vremena, 6 olimpijskih zlata, 12 puta svjetski prvak), Igor Zhelezovski (jedan od najboljih brzih klizača u povijesti, 6 puta svjetski prvak), Nellie Kim (5 olimpijskih zlata u gimnastici, 5 puta svjetska prvakinja), Olga Korbut (4 olimpijskih zlata u gimnastici, 2 puta svjetska prvakinja), Alexander Medved (najbolji hrvač slobodnim stilom u povijesti, 3 olimpijska zlata, 7 puta svjetski prvak), Svetlana Boginskaya (3 olimpijskih zlata u gimnastici, 5 puta svjetska prvakinja), (Viktor Sidyak (4 olimpijskih zlata u mačevanju), Elena Novikova-Belova (4 olimpijskih zlata u mačevanju), Leonid Taranenko (1 olimpijsko zlato u dizanju utega, 2 puta svjetski prvak), Vladimir Samsonov (6 puta europski prvak u stolnom tenisu), Viktorija Azarenka (3. tenisačica svijeta 2011.), Nataša Zvereva (poznata tenisačica) itd.  ZNAMENITOSTI: Glavni grad Minsk, prilično dobro izgleda, jer je 95% građevina novijeg datuma. Samo 5% građevina preživjelo je Drugi svjetski rat! Uspješno je obnovljen, ima puno zelenila i dobro riješen promet bez gužvi. Najpoznatiji dvorci su u okolici: dvorac Mir ili Mirski zamak i Nesviški dvorac, oba pod zaštitom UNESCO-a. Poznat je novi muzej Marca Chagalla u njegovom rodnom gradu Vitebsku. Polock ima najviše starijih građevina. Brest je poznat po utvrdi iz Drugog svjetskog rata. Bjelorusija ima odlične uvjeta za lov i ribolov, zbog puno šuma i jezera. Među najljepšim jezerima su Braslavska jezera, koja su i nacionalni park. Bjelorusi su najviše ponosni na nacionalni park Bjalovješka pušča pod zaštitom UNESCO-a. Tamo je ogromna prašuma bogata životinjskim i biljnim svijetom. Tamo ima puno europskih bizona, koje oni zovu zubr.  |
08.10.2011., subota
Svijet po Ionu B.
|
Ovo je nevjerojatna životna priča. Ion Barladeanu je rumunjski umjetnik. Dugi niz godina živio je kao beskućnik među kontejnerima za smeće u teškoj bijedi i neimaštini, boreći se za preživljavanje. Potječe sa sela iz obitelji u kojoj je otac bio strogi, nasilni lokalni komunistički čelnik, a majka teška osoba. S 20 godina pobjegao je od kuće i radio kao grobar, lučki radnik i sl., a od 1989. bio je beskućnik. Maštao je postati redatelj filmova. Izrezivao je likove iz časopisa, spajao ih i lijepio na papir na nove načine i tako su nastajale slike – kolaži. On ih je nazivao svojim filmovima. U 30 godina, napravio je preko 1000 takvih kolaža. Jedan vlasnik galerije u Rumunjskoj slučajno je saznao za njega 2008. godine. Bio je oduševljen i fasciniran njegovim slikama. Pomogao mu je naći stan i objavio je njegove slike na izložbi. To je bio početak uspjeha i u slijedećim godinama, Ion Barladeanu postao je jedan od vodećih suvremenih rumunjskih umjetnika, koji izlaže slike u Londonu, Parizu i drugim europskim gradovima. Sada svaki njegov kolaž vrijedi oko 10 000 kuna, osim prijašnjih 1000 napravio je još oko 300 novih kolaža, otkako više nije beskućnik. O svemu tome, snimljen je odličan dokumentarni film “The World According to Ion B.“ koji je dobio nagradu Emmy za najbolji dokumentarni film 2011. godine. U Hrvatskoj je prikazan na festivalu dokumentarnog filma Zagreb Docs 2010. te na DOKUartu u Bjelovaru 2011. gdje je osvojio prvu nagradu. Web stranica o Ionu B. i dokumentarnom filmu o njemu       |
28.09.2011., srijeda
Blažene Drinske mučenice
|
Časne sestre Kćeri Božje ljubavi došle su u Sarajevo na poziv nadbiskupa dr. Josipa Stadlera 1882. Poslala ih je utemeljiteljica reda Franziska Lechner. Otvorile su na Palama kod Sarajeva, samostan „Marijin dom” 1911. godine. Održavle su nastavu osnovne škole i pomagale susjedima bez obzira na vjeru i narodnost. Ratne 1941. godine, u samostanu na Palama bile su: - predstojnica časna sestra Jula Ivanišević, Hrvatica, rođena u Godinjaku, Staro Petrovo Selo, * 25. studenog 1893. godine, - časna sestra Berchmana Leidenix, Austrijanka, rođena u Enzerdorfu, * 28. studenog 1865. godine, - časna sestra Krizina Bojanc, Slovenka, rođena u Zbureu, Šmarjeta, * 14. svibnja 1885. godine, - časna sestra Antonija Fabjan, Slovenka,rođena u Malo Lipje, Hinje, * 23. siječnja 1907. godine, - časna sestra Bernadeta Banja Hrvatica mađarskog porijekla, rođena u Velikom Grđevcu kraj Bjelovara, * 17. lipnja 1912.godine. Časne sestre su njegovale bolesnike, pekle su kruh djeci državnog Dječjeg doma te pomagale siromahe i prosjake s Romanije. Dana 11. prosinca 1941. godine četnici su opkolili „Marijin dom”, opljačkali ga i odveli u zarobljeništvo sve redovnice i još neke druge zarobljenike. Vodili su ih po snijegu uz preslušavanja i ispitivanja do Carevih voda i Sjetline. Tamo je časna sestra Berchmana, shrvana od puta ostala a kasnije ubijena 23. prosinca 1941. godine. Ostale četiri časne sestre odvedene su do Goražda, gdje su stigle 15. prosinca 1941. godine. Smještene su u zgradu vojarne na katu. Vojarnom je tada zapovijedao major Jezdimir Dangić. Četnici su u pijanom stanju po noći provalili u sobe u kojima su bile časne sestre. Časne sestre su skočile kroz prozor, nakon čega su ubijene i bačene u rijeku Drinu. Tih dana, bačeno je u Drinu oko 8000 ljudi. Prvi koji je zapisao zločine bio je slovenski svećenik Franc Ksaver Meško, koji se tih dana nalazio na Palama. Napisano je više knjiga i članaka o tome. Od 2005. godine svakoga se 26. siječnja obilježava Dan sjećanja u Goraždu kao dan sjećanja na oko 1400 žrtava četničkog fašizma. Dana 24. rujna 2011 u 11 sati bila je u Sarajevu beatifikacija Drinskih mučenica u olimpijskoj dvorani Zetra. Beatifikaciju je predvodio papinski izaslanik i pročelnik kongregacije za proglašenje svetaca salezijanac kardinal Angelo Amato. |
21.09.2011., srijeda
Ručak s beskućnikom
|
Jedna zanimljiva akcija u organizaciji časopisa Ulične svjetiljke i Dnevnog Centra Zagreb. Ovo je objavljeno na stranicama Volonterskog centra Zagreb: Dragi volonteri i volonterke, Ulične svjetiljke vas pozivaju da organizirate jednom mjesečno (ili prema mogućnostima) ručak s beskućnikom. Ručak i druženje možete organizirati kod kuće, u restoranu, u studentskoj menzi, itd. Bitno je da vam ne bude preveliki trošak jer i sami morate jesti ali jedan tanjur viška neće vas koštati ništa ako imate dobru volju. Isto tako vas pozivamo da u svom gradu pozovete beskućnika na nedjeljni ručak ili bilo koji drugi dan jer to je dobar način da se pomognu beskućnici. Dat ćete im mogućnost da se ne osjećaju odvojeno od stvarnoga svijeta, poslušati njegovu/njenu priču toga ali također moči ćete ispričati i svoju priču. A za beskućnika znači puno jer mu/joj više od hrane znači poziv u prijateljsko ili obiteljsko okruženje, razgovor, riječ ohrabrenja... Ukoliko vam je ovaj poziv zanimljiv, javite nam se i saznajte više! Informacije: Ulične svjetiljke i Dnevni Centar Zagreb, Kaptol 9 10 000 Zagreb Mobitel: 097/7966-778 E-mail: ulicne.svjetiljke.zg@gmail.com |
21.08.2011., nedjelja
Hrvatski Caritas pokrenuo akciju za pomoć gladnima u Africi
|
Hrvatski Caritas 27. srpnja 2011. pokrenuo je akciju pomoći za Afriku, takozvani Afrički rog, napose Somaliju u kojoj milijuni ljudi živi na rubu gladi, a kriza hrane izazvana sušom smatra se najtežom u posljednjih 20 godina. Iz interventnog fonda Hrvatski Caritas uputio je žurnu pomoć putem svoje međunarodne mreže - Caritasa Internationalis koji osigurava logističku i operativnu podršku u pružanju kvalitetne pomoći. U akciju se mogu uključiti: - uplatom na ž.r. HC-a kod PBZ 2340009 – 1100080340, poziv na br. 27 - pozivom na donacijski telefon 060 9010 (cijena poziva 6,15kn, PDV uključen) - vjernici priloge mogu predati i u svim župama diljem Hrvatske - online uplatama  I papa Benedikt XVI u nedjelju 17. srpnja uputio je međunarodnoj zajednici poziv na mobilizaciju. „Velikom zabrinutošću pratim vijesti koje stižu iz dijela Afrike, takozvanog Afričkoga roga, napose Somalije, koju je pogodila užasna suša, a neke krajeve i vrlo jake kiše, što je prouzročilo humanitarnu katastrofu. Želio bih da ojača međunarodna mobilizacija radi brzog slanja pomoći našoj braći i sestrama koji su u velikoj kušnji, a među njima su i mnoga djeca. Neka ne ponestane naše solidarnosti s trpećim stanovništvom i stvarne potpore svih osoba dobre volje“, poručio je papa Benedikt XVI iz Castel Gandolfa. Hrvatski Caritas, kao i u dosadašnjim akcijama pomoći za potrebne na međunarodnom planu, prikupljena će sredstva dostaviti putem svoje međunarodne mreže, Caritasa Internationalis. |
20.07.2011., srijeda
Hrvatska wikipedija ima preko 100 000 članaka!
|
Nedavno je wikipedija na hrvatskom jeziku (internetska enciklopedija) proslavila 100 000. članak (hr.wikipedia.org). Tisuće ljudi godinama su besplatno volonterski dali svoj doprinos kako bi došlo do toga. Za to su utrošeni sati, dani, mjeseci i godine. Jako velik besplatni trud. Tako je ta stranica postala jedna od najvećih po obimu i najčitanijih na hrvatskom jeziku na internetu i uvrstila se među 30. svjetskih jezika, koji imaju wikipediju s preko 100 tisuća članaka (tekstova). Broj je mogao biti puno veći, da se uključilo još više ljudi u taj projekt, ali nekima je lakše omaložavati, nego nešto lijepo i korisno napisati. Premda je wikipedija osporavana, svakim danom je sve bolja, ima sve više tekstova, a postojeći tekstovi se nadopunjuju i proširuju. Doći će dan kada će biti uvažena i najkvalitetnija enciklopedija. Broj članaka će se i dalje povećavati. Wikipedija na engleskom jeziku ima preko milijun članaka. Sve što se napiše na wikipediji, a dobro je i vrijedno, ostat će sačuvano, dok god postoji internet. Vrijednici suradnicu bdiju nad svime što se napiše na wikipediji i ako se dogodi neki vandalizam i pisanje gluposti, to se popravi, čim netko primijeti. Ja sam član wikipediji od kolovoza 2006., dok wikipedija na hrvatskom jeziku postoji od 2003. godine. Kada sam došao bilo je 20 000 članaka, broj se upeterostručio od onda. U međuvremenu sam postao patroler, mogu kontrolirati što drugi napišu i administrator (1 od 20). Wikipedija je opća enciklopedija s vrlo širokim rasponom tema, među kojima su i vjerske, ima na tisuće članaka o vjerskim temama, a neki su bili i na naslovnici. /hr.wikipedia.org/wiki/Isus hr.wikipedia.org/wiki/Ivan_Pavao_II. hr.wikipedia.org/wiki/Isus_i_žene |
19.06.2011., nedjelja
Duhovno posvojenje
|
Radi se o "posvojenju" jednoga nerođenog djeteta. "Duhovno posvojenje" je molitva za dijete, koje je u opasnosti pobačaja. Za nerođeno dijete, moli se punih 9 mjeseci, upravo onoliko koliko dijete proboravi pod srcem majke. Moli se samo za jedno dijete čiju narodnost, spol, ime i roditelje zna samo Gospodin. Na početku molitve može se zavjetovati osobno, ili pred drugima, u svojoj obitelji, vjeronaučnoj skupini... Zavjet valja održati i u molitvi ustrajan biti! Ako Ti se dogodi da si dulje od dva tjedna zaboravljao na tu molitvu, tada zavjet treba obnoviti! Zavjet (moli se samo na početku, prvi put): "Presveta Djevice, Bogorodice Marijo, svi anđeli i sveti! Vođen željom da pomognem obranu nerođenih, ja ____ (ime) čvrsto odlučujem da ću od dana ___ do ___ duhovno posvojiti jedno dijete, čije ime samo Bog zna, tako što ću kroz ovih devet mjeseci svakoga dana moliti za spas njegova života, kao i za ispravan život roditelja i djeteta nakon rođenja. Amen." Molitva (za svaki dan kroz devet mjeseci): "Gospodine Isuse, uz posredništvo Tvoje Majke Marije, koja Te s ljubavlju rodila, i svetog Josipa, čovjeka predanja, koji se brinuo o tebi nakon poroda, molim Te na nakanu tog nerođenog djeteta, koje sam duhovnim putem posvojio, a koje se nalazi u opasnosti ubojstva pobačajem. Molim Te, daj njegovim roditeljima ljubavi i hrabrosti da svoje dijete ostave živjeti, kako si mu Ti sam to odredio. Amen." Molitvi dodajte deseticu krunice ili ovu molitvu svojoj svakodnevnoj krunici: Gospodine ti si mi dao neprocjenjiv dar života. Radujem se tomu daru i zahvaljujem ti za njega. Želim da moj život bude neprestana hvala tebi i ujedno pomoć braći i ljudima, koji taj dar života ne znaju pravo cijeniti. Žarko te molim za bračne drugove, koji ne žele biti prenositelji života, kao i za očeve i majke koji su u napasti nasilno ugasiti već začeti život. Prosvijetli ih svojim Svetim Duhom da upoznaju veličinu očinstva i majčinstva. Daj da postanu svjesni teške odgovornosti, ako tu suradnju uskraćuju. Pošalji svoje svete anđele da od njih otjeraju zlog duha, a zagovorom presvete Bogorodice umnoži im vjeru, ufanje i ljubav. Po zaslugama života, muke i smrti tvoga Sina usliši ovu našu molitvu. |
